Japanski znanstvenici su od jednog jedinog miša tokom sedam godina dobili 26 generacija kloniranih jedinki, što možda otvara put da se jednom u budućnosti naročito produktivni primjerci domaćih životinja masovno repliciraju.
Prirodnim uzgajenjem stoke se, naime, ne može garantirati da će potomci imati iste kvalitete kao preci, ali klonirani organizmi predstavljaju savršenu kopiju.
Stručnjaci Centra Riken za razvojnu biologiju su zasad dobili 598 miševa koji su genetska kopija "originalnog" primjerka, što je dosad najveći projekat kloniranja sisara u svijetu, ističe voditelj istraživanja Teruhiko Vakajama.
Japanski tim je koristio tehniku transfera nukleusa somatskih stanica, pri kojoj je nukleus kloniranog miša, koji je sadržao sve njegove "genetske informacije", usađivan u mišiju jajnu ćeliju, čiji je nukleus prethodno uklonjen. Tako oplođeno jaje je potom ubacivano u surogat majku, koja bi okotila kloniranu jedinku.
Dobijeni klonirani miš bi kasnije i sam postao donor nukleusa uz pomoć kojeg je stvaran novi klon.
Vakajamin tim je u svom radu koristio i kemijski agens, pod nazivom "inhibitor histon deacetilaze", kao i neka tehnička dostignuća, što je sve omogućilo da se rekloniranje nastavi kroz toliko generacija bez ikakvih neželjenih bioloških posljedica.
Klonirani miševi su, između ostalog, živjeli podjednako dugo kao i obični, a imali su i normalnu reproduktivnu sposobnost.