Zašto je najkorisnija svjetska biljka ilegalna roba?



Konoplja (Lat.: Canabis podvrsta; sativa varijacija; indica) – jedna od najkorisnijih svjetskih biljaka, bila je korištena za stvaranje goriva, papira, odjeće, hrane i prirodne medicine. Pa zašto onda Sjedinjene Američke Države (i ostale zemlje) kriminaliziraju proizvodnju ove vrijedne robe?

Ružan razlog zašto je konoplja  protuzakonita

Godine 1901., Andrew Mellon (i njegov brat Richard) osnovali su naftnu tvrtka u Teksasu pod nazivom Gulf Oil. Imali su namjeru bušiti u Kuvajtu, no u to vrijeme Kuvajt je bio pod Britanskom kontrolom. Tada se Gulf Oil obratio Američkoj vladi i tu su započeli problemi.

Ekstrakt Canabisa sative indice iz početka XX vijeka.

Naime, Andrew Mellon se odrekao svoje pozicije kao ministar financija  SAD-a (1921.-1932.) da bi postao američki veleposlanik u Engleskoj (1932.-1933.). Naravno, svojim položajem u Engleskoj, on bi bio u mogućnosti uvesti  temu Gulf Oil udjela u Kuvajtu. Samo dvije godine kasnije, 1934., British Petroleum i Gulf Oil pogodili su posao (pola – pola) i 1938. godine potekla je nafta.

Tajni planovi se pogoršavaju

Godine 1930., dok je Andrew Mellon  bio povjerenik ministarstva financija, imenovao je Harry Anslingera kao prvog povjerenika Federalnog zavoda za opojne droge. Mnogi politički stručnjaci vide Anslingera i njegovu kampanju protiv marihuane kao tajnu agendu kako bi se uklonila konoplja iz industrijske  konkurencije.

Kanabis u kombinaciji s alkoholom, proizvod iz 30. godina XX vijeka.

U 20-im i 30-im godinama prošlog stoljeća tvrtka Du Pont Petrokemija (obilno financirana od strane  Andrew Mellowa) stvarala je sličan napredak s naftom, umjesto konoplje. DuPont je postao lider u razvoju rayon vlakana (sintetičke tkanine), boja, sintetičkih guma, plastike i drugih (toksičnih) kemikalija. Jasno, Andrew Mellon imao je očiti interes u uništavanju industrije konoplje.

Kako li je i zašto ova biljka, koja pomaže u liječenju mnogih bolesti, dospjela na crnu listu?

Usput, Andrew Mellon postao je jedan od najbogatijih ljudi u SAD-u. U stvari, dok je radio kao tajnik ministarstva financija, njegovo bogatstvo je dostiglo vrhunac na oko 300 – 400 milijuna dolara do 1929. -30. Andrew Mellon, John D. Rockefeller, Henry Ford i mnogi drugi industrijalci (početkom XX vijeka) nisu prezali ni od čega da spriječe razvoj industrije konoplje.
Vrijeme je za ponovno otkriće snage konoplje, za iscjeljenje svijeta.

Izvor: znanost.com